P ostoji nešto izazovno u masovnom okupljanju na trgovima kad dođe 31. decembar. Nešto što ljude tera da stoje napolju promrzlih prstiju, s plastičnom čašom kuvanog vina, čaja ili šampanjca, okružen drugim ljudima koje nikada pre niti će posle videti i sve to samo da bi odbrojavali. A gde je šampanjac tu je i zabava. 😉

Zašto to radimo? Zašto svake godine uporno čekamo tu slavnu ponoć kao da nam je poslednja, kao da će nam neko dati automobil ili sačuvaj bože stan za dž. Da li zato što verujemo da će se naš život preko noći magično resetovati? Postati bolji? Novogodišnji filmovi kažu da će nam život u pidžami i uz čips ostati isti, predvidiv, ali zato na trgu postajemo nešto posebno. 

Možda se nadamo princu na belom konju, ili makar da DJ neće puštati stari “Last Chirtmas” remiks iz 2008e. Kolektivno odbrojavanje je poseban trenutak - nigde ne postoji tako skladan sinhronizitet glasova kao tih poslednjih 10 sekundi. Do tada svako radi svoje - prepričava dijete, planove za odmor, ali kad neko vikne DESET svi smo jedno. To je valjda jedini trenutak u godini kad se cela nacija slaže oko nečega. A tek vatromet!!! To je naš Netflix uživo. Novogodišnje okupljanje na trgu znači legalan HD vatromet, takorekuć Metro-Goldwyn-Mayer style; ne mora ništa da se cimaš, ne mora da zentaš da će ti iskra, ako vatromet radiš sam, zapaliti novogodišnju kapu. U zajedničkom dočeku osećamo da negde pripadamo i to je super. Makar na kratko, u masi, svi imamo isti cilj: da dočekamo ponoć, da zagrlimo nekog u blizini (čak i ako je to potpuni neznanac) i da verujemo da će sledeća godina biti bolja. Spoj zajedništva, smeha i kuvanog vina/šampanjca pravi je temelj novogodišnjeg entuzijazma. Sem toga, da nismo na trgu šta bismo drugo radili? Gledali reprize filmova koje znamo napamet? Jeli rusku salatu po treći put? Pretvarali se da smo zaspali u 22:15h …ma daj. Trgovi su mesto gde se može biti budan, bučan i sretan i da to bude potpuno društveno prihvatljivo.

Često se masovni Novogodišnji dočeci organizuju na mestima gde se nalaze najlepši javni časovnici na svetu. Postoji nešto zaista čarobno u tome kada se neki sat ne koristi samo za merenje vremena, već postane prava umetnička pojava koja oslikava istoriju, kulturu i lepotu određenog mesta. Najpoznatiji i najlepši javni satovi na svetu često se nalaze na istorijskim zgradama ili tonjevima i ne samo da imaju funkcionalnu, već i umetničku i kulturnu vrednost. Ovi gradski satovi kucaju za sve, ali mi se potajno nadamo da baš taj jedan otkucaj, onaj malo glasniji, malo nežniji pripada samo nama. Možda ovi satovi kucaju samo za vas:

Big Ben, London
Lokacija: Velika Britanija
Klasik među časovnicima! Big Ben nije samo simbol Londona, već i jedan od najpoznatijih javnih satova na svetu. Sa svojom impozantnom zvučnom kulisom i elegantnim dizajnom, Big Ben je nezaobilazni landmark. Iako se zapravo naziva "Elizabetina kula", naziv "Big Ben" odnosi se na veliki sat na vrhu kule, čiji zvuk odjekuje Londonom i u grad unosi posebnu atmosferu.

Astronomski časovnik, Prag
Lokacija: Češka
Ovaj srednjovekovni sat nije samo običan časovnik, on je prava umetnička instalacija! Prikazuje kretanje sunca i meseca, kao i mnoge druge astronomske fenomena. Na svakom punom satu oživi: pomeraju se statue svetaca, krene predstava koja fascinira posetioce i ostavlja ih bez daha. Ovaj sat je pravo čudo srednjovekovne tehnologije u savremenom svetu.

Časovnik u Minhenu (Glavni železnička stanica)
Lokacija: Nemačka
Ovaj časovnik se nalazi u atrijumu Glavne železničke stanice u Minhenu i prava je atrakcija za posetioce. Klasik sa velikim zlatnim brojkama i zupčanicima koji se okreću, dodaje dah elegancije ovom prometnom mestu čineći da čekanje na voz postane gotovo umetničko iskustvo, naročito u novogodišnjoj noći

Anker sat, Beč
Lokacija: Austrija
Smešten u srcu Beča, pravo je remek-delo u srcu ovog elegantnog grada i jedno od omiljenih mesta za sastanke u centralnom Beču, na trgu Hoher Markt. Sat je deo poznatog zdanja, a karakteriše ga blistava zlatna boja koja se savršeno uklapa u arhitekturu starog Beča. Fenomenalna estetika i preciznost samog mehanizma čine ga izuzetnim.

Ni-Tele Really Big Clock, Tokio
Lokacija: Japan
Predstavlja mehaničku skulpturu koju je dizajnirao Hayao Miyazaki i po svom izuzetnom dizajnu podseća na Ajfelov toranj ali uz japansku specifičnost. Ovaj veliki sat/skulptura, postavljena je ispred drugog sprata kule Nitele u okrugu Minato. Struktura, koja je u potpunosti napravljena od ručno rađenih bakarnih i čeličnih ploča, visoka je 12 metara i dugačka 18 metara i sadrži 32 odvojena pokretna mehanička elementa. Ovaj sklop sata izvodi trominutnu predstavu nekoliko puta dnevno (četiri radnim danima, pet vikendom).

Mehanički sat, Zermatt
Lokacija: Švajcarska
Smešten u Zermattu, švajcarskom planinskom naselju, ovaj sat nije samo obični mehanički uređaj – on je umetnički spomenik povezivanja prirode i tehnike. Iako možda manji od nekih drugih satova na ovoj listi, u savršenom okruženju Alpa, on stvara savršeni sklad sa prirodom.

Dolmabahçe Clock Tower, Sultanahmet, Istambul
Lokacija: Turska
Veliki gradski sat u Istanbulu, posebno onaj istaknutiji u Sultanahmetu, jeste Dolmabahče sat-kula, iako se ne nalazi u samom području Sultanahmeta. Sultanahmet je poznat po svojoj bogatoj istoriji i prelepim spomenicima, a časovnik na trgu, smešten u blizini Plave džamije, savršen je primer turske elegance. Sa svojim turskim motivima i istorijskim značajem, ovaj sat odražava duhovnu i kulturnu baštinu Istambula.

Abraj Al Bait Clock Tower, Kraljevski satni toranj u Meki
Lokacija : Saudijska Arabija
Ovaj hotelski kompleks u državnom vlasništvu sa sedam hotela-nebodera u Meki, su deo projekta zadužbine kralja Abdulaziza, koji ima za cilj modernizaciju grada kako bi ugostio hodočasnike. Centralna hotelska kula, Kraljevska sat-kula u Meki, četvrta je najviša zgrada i šesta najviša samostojeća građevina na svetu, a pema Ginisovoj knjizi rekorda, Mekka kula je najviša sat-kula na svetu, dok kompleks od sedam zgrada čini drugu najskuplju zgradu na svetu. Brojčanici satova su najveći na svetu vidljivi sa udaljenosti od 25km, a na gornja četiri sprata sat-kule nalazi se Muzej sat-kule

Zytglogge toranj, Bern
Lokacija: Švajcarska
Zytglogge, doslovno „vremensko zvono“, je znamenita srednjovekovna kula u Bernu, u Švajcarskoj. Izgrađena početkom 13. veka koja je služila gradu kao stražarska kula, zatvor, sat-kula, centar gradskog života i građanski spomenik. Uprkos mnogim preuređenjima i renoviranjima koje je prošla tokom svojih 800 godina postojanja, Zytglogge je jedan od najprepoznatljivijih simbola Berna i najstariji spomenik grada, a sa svojim astronomskim satom iz 15. veka, glavna turistička atrakcija. To je spomenik od nacionalnog značaja,koji je na listi svetske baštine UNESKO-a.

Znam neke ljude koji plaču na ispraćajima Nove godine. Bude im tužno jer se rastajemo od onoga što poznajemo, ali ako malo zažmurimo (i ne zaplačemo previše), shvatićemo da svaki odlazak zapravo miriše na neki nov početak - kao kad otvorite novu svesku i nadate se da će rukopis biti lepši nego u staroj. Tako je inače sa svim rastancima, ne opraštamo se zauvek, nego samo odlazimo na level up. Kao u igrici: pređeš jedan put, skupiš iskustvo, a onda te život pošalje u sledeći nivo, gde se nadamo da neprijatelji nisu jači, već zanimljiviji. Zato ne tugujmo, bar ne previse, jer odlazak može da znači korak napred, nikako unazad. A, ako nekad i poželiš da se vratiš, vrata su otvorena…samo ne moraš baš u ponedeljak ujutru, tada smo svi pomalo sluđeni. 😊 Srećno nam svima na novom putu! Idite hrabro, smejte se glasno, a mi ćemo odavde da navijamo kao ponosna publika koja tvrdi da je “znala od početka da će ti sve krenuti super”. Za odlazak uz šampanjac pod rukom dotaćićemo zvezde.!! 🍾

Srećnu Novu godinu želi vam 🥳
JJ Beba